U srijedu, 10. siječnja 2018. godine u Splitu je u 54. godini preminuo Predrag Lucić, novinar, književnik i kolumnist, osnivač tjednika “Feral Tribune”.
Predrag Lucić i Boris Dežulović nastupili su 14. listopada 2015. u organizaciji Hrvatskog društva Luksemburg u Bosso Baru s programom pod naslovom ‘Melodije bratstva i unijstva’.
Ovim putem Hrvatsko društvo Luksemburg izražava sućut njegovoj obitelji.
Počivao u miru!
Tekst: Lovel Petrović
Iz tajništva Uprave Državne agencije za prihvat i integraciju danas smo primili potvrdu da je njihovo Stručno povjerenstvo usvojilo financijski izvještaj projekta “Hrvati u Luksemburgu – živjeti aktivnim životom u našoj zajednici” kojeg su oni sufinancirali s 1025 €.
Projekt je prezentirao lokalne izbore u Luksemburgu kroz sljedeće aktivnosti:
Uspješnim okončanjem projekta te prihvaćanjem završnog izvještaja od strane financijera Hrvatsko društvo Luksemburg dodatno je osnažilo svoj položaj u luksemburškoj zajednici te suradnički odnos s tijelima Vlade Velikog Vojvodstva. Zahvaljujemo svima koji su svojim sudjelovanjem doprinijeli ovom uspjehu!
Predsjedništvo HDL-a
Odlukom Upravnog odbora Interkulturalne zaklade, od 17. listopada 2017. godine, Hrvatsko društvo Luksemburg dobilo je suglasnost za primanje donacija koje uplatiteljima ulaze u porezno priznate izdatke. Za više informacija posjetite našu web stranicu donacije.
Više stotina iseljenika i članova manjinskih zajednica odazvalo se pozivu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i u petak, 21. srpnja 2017. nazočilo na Pantovčaku Danu otvorenih vrata. Predsjednica je okupljene srdačno pozdravila i u svom govoru izrazila zadovoljstvo što se na ovom mjestu, nakon mnogo godina, opet okupio veliki broj Hrvata sa svih strana svijeta. Istaknula je važnu ulogu iseljeništva tijekom Domovinskog rata i naglasila da se mora raditi na povezivanju iseljenika s domovinom.
“Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u prigodnom govoru. Ukazala je na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.
Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. “Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet.
“Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu, morali tražiti izvan domovine”, kazala je hrvatska Predsjednica. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost. Pohvalila je golem napor što ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.
U ime Hrvatskog društva Luksemburg predsjednici Grabar-Kitarović prigodan poklon uručili su članovi Predsjedništva Ivana Schumacher Filipović i Edi Zelić.
Nakon obraćanja Predsjednice uslijedio je prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su sudjelovali Klapa Sveti Juraj uz Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije i HKD Istra iz Pirana.
Tekst: R. Studer
Još davne 1975. godine u Luksemburgu je osnovan Nacionalni savjet za imigrante, da bi 1993. promijenio ime u Nacionalni savjet za strance (Conseil national pour étrangers – CNE). Njegova je zadaća samoinicijativno, ili na zahtjev luksemburške Vlade, proučavati sva pitanja koja se tiču stranaca i njihove integracije. U svibnju je na stranicama Luksemburške agencije za prihvat i integraciju (OLAI) bio raspisan poziv na kandidiranje predstavnika stranaca za sedmi saziv CNE, kao i za udruge stranaca koje će birati te predstavnike (elektori). Savjet broji 22 predstavnika raznih nacionalnosti, mandat im je 5 godina, a bira se još i 22 zamjenika koji ulaze u Savjet ako nekom od članova prestane mandat. Uz to, CNE ima još 12 članova koji se imenuju po drugom ključu (predstavnici općina, sindikata, poslodavaca, izbjeglica i civilnog društva).
Da bi neka udruga bila registrirana u popis elektora morala je dostaviti brojne dokaze o svojoj aktivnosti, što nije bilo baš trivijalno. To dokazuje činjenica da među elektorima iz jugoistočne Europe nije bilo udruga iz BiH, Slovenije, Srbije i Mađarske, ali su uz Hrvatsko društvo Luksemburg bile registrirane još po jedna crnogorska, albanska i rumunjska udruga. Sveukupno se za izbore registriralo 55 udruga, od kojih je 49 i pristupilo glasanju.
Zakonom je propisan nacionalni ključ za određivanje broja članova Savjeta, na sljedeći način:
U našoj grupi (ostale članice EU) kandidiralo se 9 osoba, a u ime HDL-a Ivana Filipović Schumacher, članica Predsjedništva – koja je odradila izvrsnu prezentaciju. Među elektorima Društvo je predstavljao Anđelko Markulin, predsjednik – koji se bavio lobiranjem među ostalim udrugama. Nakon višesatnog predstavljanja svih kandidata, glasanja i prebrojavanja glasova rezultat je sljedeći:
O ostvarenom uspjehu govori i podatak da je od predloženih 68 kandidata samo njih 7 dobilo više glasova od Ivane! Tko je još izabran u CNE možete pogledati ovdje. Ulazak naše članice u Nacionalni savjet za strance luksemburške Vlade daje nam mogućnost izravnog predstavljanja naših inicijativa i prijedloga na najvišoj razini, kao i sustavnog zalaganja za što bolji položaj stranaca u Luksemburgu.
NOVO! Zbog protokolarnih obveza i ljetnih vrućina, novi termin održavanja Dana otvorenih vrata jest petak 21. srpnja 2017. godine s početkom u 18 sati.
Posredstvom Hrvatskog društva Luksemburg predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović obavješćuje hrvatske iseljenike u Luksemburgu da će 22. srpnja 2017. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske otvoriti svoja vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice. Na taj način Predsjednica Republike želi odati priznanje važnoj ulozi koju je iseljena Hrvatska imala u razvoju Republike Hrvatske te zahvaliti svim hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske na stalnoj potpori i pomoći. Predsjednica Republike prepoznaje značaj i ulogu hrvatske zajednice u inozemstvu te činjenicu da su iseljeni Hrvati pravi veleposlanici naše zemlje, koji su uvijek zdušno promicali svoju domovinu i neumorno njegovali hrvatske tradicije i kulturu u svim dijelovima svijeta. Jačanje i razvoj hrvatskoga zajedništva, te jačanje suradnje iseljene i domovinske Hrvatske važno je za gospodarski i opći napredak Hrvatske.
Subota 22. srpnja o.g. izabrana je u nadi da će mnogi pripadnici iseljeništva u to ljetno vrijeme biti u posjetu Hrvatskoj, ili će sudjelovati na drugim konferencijama, festivalima folklora i sportskim događajima koji su već zakazani za to vrijeme. Kako bi to učinili zaista posebnim događajem, Ured Predsjednice će ugostiti pripadnike iseljene Hrvatske svih dobi iz cijeloga svijeta. Više informacija o događanju kao i prijavnicu za sudjelovanje možete naći na web-stranici Predsjednice Republike, a rok za prijavu je 17. srpnja.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske središnje je tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ured je u veljači objavio Javni poziv sa ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.
Na otvoreni Javni poziv, Središnji državni ured zaprimio je 862 prijave u kategorijama neprofitnih organizacija i fizičkih osoba te kategoriji ugroženih pojedinaca. Među 78 projekata koji su ocijenjeni najkvalitetnijima nalazi se i projekt Hrvatskog društva Luksemburg: Potpora razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kod hrvatske djece i mladeži u Luksemburgu. U nastavku dajemo sažetak projekta, a ovom prigodom pozivamo sve koji žele doprinijeti njegovoj što uspješnijoj provedbi da se jave na mail adresu udruge: info@hrvatska.lu.
Opis situacije
U državi Luksemburg živi više od tisuću osoba hrvatskog podrijetla, koje su ovamo doselile u tri glavna vala: 1960-ih do 1980-ih uglavnom zbog ekonomske krize, 1990-ih zbog rata u Hrvatskoj i BiH, te 2010-ih uslijed pridruženja Hrvatske Europskoj uniji. U institucijama EU-a u Luksemburgu danas je zaposleno oko 200 hrvatskih državljana, od kojih je većina mlađe dobi, a ostali su se doselili sa svojim obiteljima. Njihova djeca uglavnom pohađaju Europsku školu i tamo ih sada ima 32, u dobi od tri do 18 godina. Sastavni dio njihovog obrazovnog programa je obvezna nastava hrvatskog jezika, sve do razine mature iz hrvatskog jezika i književnosti.
Djeca koja ne pohađaju Europsku školu (ona koja su tu rođena ili im roditelji nisu zaposleni u europskim institucijama) imaju vrlo oskudne mogućnosti učenja svog materinjeg jezika: donedavno kroz dopunsku nastavu hrvatskog jezika, te kroz vjeronauk u Hrvatskoj katoličkoj misiji. Druge mogućnosti socijalizacije te djece na materinjem jeziku oskudne su i ovise o angažmanu njihovih roditelja.
Vizija projekta
Ovim projektom želi se povezati prethodno navedene skupine djece i kreirati njihovu kontinuiranu interakciju. Na taj način bismo djeci koja su se doselila unatrag nekoliko godina i još dobro govore hrvatski “otežali” njegovo zaboravljanje, a ostala djeca i mladež brže bi i kvalitetnije savladala konverzaciju na materinjem jeziku kroz učestalu komunikaciju sa svojim vršnjacima.
Metode rada i očekivani rezultati
Za podlogu projekta poslužio je Europski referentni okvir o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, usvojen 2006. godine od Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. U njemu se kompetencije definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova prilagođenih kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima za osobno potvrđivanje i razvoj, aktivan građanski život, društvenu integraciju i zapošljavanje.
Navedene kompetencije osnažit ćemo kroz 45-minutne radionice, koje će se održavati jednom tjedno od rujna do prosinca 2017. Nakon svake radionice organizirat ćemo druženje djece i mladih u raznim umjetničkim ili društvenim aktivnostima. Projekt ćemo promovirati e-brošurom s opisima svih radionica, te očekujemo da će u ovim aktivnostima sudjelovati najmanje po 20-oro djece iz svake skupine.
Danas su u prostorijama Centre Culturel de Rencontre Abbaye de Neumünster podijeljene diplome polaznicima dvodnevnog programa za osposobljavanje multiplikatora, održanog u organizaciji Centra za interkulturne i društvene edukacije i osposobljavanja (CEFIS). Multiplikatori su osobe s ugledom u svojoj zajednici, čija je zadaća povezivati ju s luksemburškim društvom. Na predavanjima im je prezentiran pravni okvir za lokalne izbore u Luksemburgu te ovlasti i zadaće općina, kako bi oni mogli iz prve ruke pružiti potrebne informacije svojim sunarodnjacima.
U programu osposobljavanja sudjelovalo je više od 200 multiplikatora, među kojima i troje članova Hrvatskog društva Luksemburg: Ivana Schumacher Filipović, Josip Nerančić i Anđelko Markulin. Polaznicima je diplome uručila gospođa Corinne Cahen, ministrica obitelji i integracije, koja je podsjetila na brojne aktivnosti koje njeno Ministarstvo i luksemburška Vlada poduzimaju u korist i na dobrobit doseljenika. Troje multiplikatora različitih nacionalnosti pozvano je da s javnosti podijele svoju motivaciju za sudjelovanje u programu, stečena iskustva te daljnje aktivnosti.
Prema podacima objavljenim 5. svibnja, na dan 1. siječnja 2017. u Velikom Vojvodstvu Luksemburga bilo je nastanjeno 915 osoba s hrvatskim državljanstvom (izvor). U to se ne ubrajaju osobe koje imaju i luksemburško državljanstvo pored hrvatskog, ili imaju hrvatsko podrijetlo ali ne i državljanstvo.
U usporedbi s 2011. došlo je do porasta od 153%. To je najveći porast broja doseljenika s područja bivše Jugoslavije, na koji je očito najviše utjecalo zapošljavanje u institucijama Europske unije. Porast broja državljana Slovenije iznosi 64% (sad ih ima 694), Makedonije 35% (479), Crne Gore 16% (4.410) i Srbije 8% (2.329), dok se broj doseljenika s državljanstvom BiH u tom razdoblju smanjio za 4% (na sadašnjih 2.168). Više informacija o stanovništvu može se pronaći na stranicama Luxemburger Wort.
Evo i pregleda za sve nacionalnosti koje imaju više od 1000 stanovnika (izvor: CEFIS)
te za sve članice EU:
U listopadu 2017. u Velikom Vojvodstvu Luksemburga održavaju se izbori za općinska vijeća. Naša udruga je izradila projekt za informiranje građana o važnosti sudjelovanja na izborima – te općenito uključivanja u život lokalne zajednice. Luksemburška vlada će sufinancirati troškove te kampanje s 1.475 eura.
Glasanje je obvezno za državljane Luksemburga, a pravo glasa imaju i strani državljani koji ovdje žive najmanje pet godina. Sve potrebne informacije naći ćete na našim stranicama Lokalni izbori 2017. te ćete ih čuti i izravno od nas na brojnim aktivnostima koje ćemo organizirati do sredine srpnja.
