Preminuo Predrag Lucić

U srijedu, 10. siječnja 2018. godine u Splitu je u 54. godini preminuo Predrag Lucić, novinar, književnik i kolumnist, osnivač tjednika “Feral Tribune”.

Predrag Lucić i Boris Dežulović nastupili su 14. listopada 2015. u organizaciji Hrvatskog društva Luksemburg u Bosso Baru s programom pod naslovom ‘Melodije bratstva i unijstva’.

Ovim putem Hrvatsko društvo Luksemburg izražava sućut njegovoj obitelji.

Počivao u miru!

Tekst: Lovel Petrović

Prihvaćen obračun projekta

Iz tajništva Uprave Državne agencije za prihvat i integraciju danas smo primili potvrdu da je njihovo Stručno povjerenstvo usvojilo financijski izvještaj projekta “Hrvati u Luksemburgu – živjeti aktivnim životom u našoj zajednici” kojeg su oni sufinancirali s 1025 €.

Projekt je prezentirao lokalne izbore u Luksemburgu kroz sljedeće aktivnosti:

Uspješnim okončanjem projekta te prihvaćanjem završnog izvještaja od strane financijera Hrvatsko društvo Luksemburg dodatno je osnažilo svoj položaj u luksemburškoj zajednici te suradnički odnos s tijelima Vlade Velikog Vojvodstva. Zahvaljujemo svima koji su svojim sudjelovanjem doprinijeli ovom uspjehu!

Predsjedništvo HDL-a

Posjet Predsjednici Republike Hrvatske

Više stotina iseljenika i članova manjinskih zajednica odazvalo se pozivu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i u petak, 21. srpnja 2017. nazočilo na Pantovčaku Danu otvorenih vrata. Predsjednica je okupljene srdačno pozdravila i u svom govoru izrazila zadovoljstvo što se na ovom mjestu, nakon mnogo godina, opet okupio veliki broj Hrvata sa svih strana svijeta. Istaknula je važnu ulogu iseljeništva tijekom Domovinskog rata i naglasila da se mora raditi na povezivanju iseljenika s domovinom.

“Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u prigodnom govoru. Ukazala je na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.

Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. “Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet.

“Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu, morali tražiti izvan domovine”, kazala je hrvatska Predsjednica. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost. Pohvalila je golem napor što ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.

U ime Hrvatskog društva Luksemburg predsjednici Grabar-Kitarović prigodan poklon uručili su članovi Predsjedništva Ivana Schumacher Filipović i Edi Zelić.

Nakon obraćanja Predsjednice uslijedio je prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su sudjelovali Klapa Sveti Juraj uz Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije i HKD Istra iz Pirana.

Tekst: R. Studer

Ušli smo u Savjet za strance!

Još davne 1975. godine u Luksemburgu je osnovan Nacionalni savjet za imigrante, da bi 1993. promijenio ime u Nacionalni savjet za strance (Conseil national pour étrangers – CNE). Njegova je zadaća samoinicijativno, ili na zahtjev luksemburške Vlade, proučavati sva pitanja koja se tiču stranaca i njihove integracije. U svibnju je na stranicama Luksemburške agencije za prihvat i integraciju (OLAI) bio raspisan poziv na kandidiranje predstavnika stranaca za sedmi saziv CNE, kao i za udruge stranaca koje će birati te predstavnike (elektori). Savjet broji 22 predstavnika raznih nacionalnosti, mandat im je 5 godina, a bira se još i 22 zamjenika koji ulaze u Savjet ako nekom od članova prestane mandat. Uz to, CNE ima još 12 članova koji se imenuju po drugom ključu (predstavnici općina, sindikata, poslodavaca, izbjeglica i civilnog društva).

Da bi neka udruga bila registrirana u popis elektora morala je dostaviti brojne dokaze o svojoj aktivnosti, što nije bilo baš trivijalno. To dokazuje činjenica da među elektorima iz jugoistočne Europe nije bilo udruga iz BiH, Slovenije, Srbije i Mađarske, ali su uz Hrvatsko društvo Luksemburg bile registrirane još po jedna crnogorska, albanska i rumunjska udruga. Sveukupno se za izbore registriralo 55 udruga, od kojih je 49 i pristupilo glasanju.

Zakonom je propisan nacionalni ključ za određivanje broja članova Savjeta, na sljedeći način:

  • Portugal: 3 člana + 3 zamjenika,
  • Francuska: 2 člana + 2 zamjenika,
  • Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Njemačka i Italija: iz svake po 1 član + 1 zamjenik,
  • ostalih 20 članica Europske unije: 5 članova + 5 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 10),
  • države izvan Europske unije: 7 članova + 7 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 14).

U našoj grupi (ostale članice EU) kandidiralo se 9 osoba, a u ime HDL-a Ivana Filipović Schumacher, članica Predsjedništva – koja je odradila izvrsnu prezentaciju. Među elektorima Društvo je predstavljao Anđelko Markulin, predsjednik – koji se bavio lobiranjem među ostalim udrugama. Nakon višesatnog predstavljanja svih kandidata, glasanja i prebrojavanja glasova rezultat je sljedeći:

  1. FILIPOVIĆ SCHUMACHER Ivana (državljanstvo hrvatsko): 22 glasa
  2. MOLDOVEANU-BRANDES Dana Antonia (državljanstvo rumunjsko): 19 glasova
  3. KARAGEORGIADIS Athanasios (državljanstvo grčko): 17 glasova
  4. WROBEL Aleksandra (državljanstvo poljsko): 14 glasova
  5. VÁRKONYI-KARSAI Zsuzsa (državljanstvo mađarsko): 9 glasova

O ostvarenom uspjehu govori i podatak da je od predloženih 68 kandidata samo njih 7 dobilo više glasova od Ivane! Tko je još izabran u CNE možete pogledati ovdje. Ulazak naše članice u Nacionalni savjet za strance luksemburške Vlade daje nam mogućnost izravnog predstavljanja naših inicijativa i prijedloga na najvišoj razini, kao i sustavnog zalaganja za što bolji položaj stranaca u Luksemburgu.

  • Subotnje jutro, pred zgradom Ministarstva obitelji, integracije i šire regije

Susret s Predsjednicom Republike

NOVO! Zbog protokolarnih obveza i ljetnih vrućina, novi termin održavanja Dana otvorenih vrata jest petak 21. srpnja 2017. godine s početkom u 18 sati.

Posredstvom Hrvatskog društva Luksemburg predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović obavješćuje hrvatske iseljenike u Luksemburgu da će 22. srpnja 2017. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske otvoriti svoja vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice. Na taj način Predsjednica Republike želi odati priznanje važnoj ulozi koju je iseljena Hrvatska imala u razvoju Republike Hrvatske te zahvaliti svim hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske na stalnoj potpori i pomoći. Predsjednica Republike prepoznaje značaj i ulogu hrvatske zajednice u inozemstvu te činjenicu da su iseljeni Hrvati pravi veleposlanici naše zemlje, koji su uvijek zdušno promicali svoju domovinu i neumorno njegovali hrvatske tradicije i kulturu u svim dijelovima svijeta. Jačanje i razvoj hrvatskoga zajedništva, te jačanje suradnje iseljene i domovinske Hrvatske važno je za gospodarski i opći napredak Hrvatske.

Subota 22. srpnja o.g. izabrana je u nadi da će mnogi pripadnici iseljeništva u to ljetno vrijeme biti u posjetu Hrvatskoj, ili će sudjelovati na drugim konferencijama, festivalima folklora i sportskim događajima koji su već zakazani za to vrijeme. Kako bi to učinili zaista posebnim događajem, Ured Predsjednice će ugostiti pripadnike iseljene Hrvatske svih dobi iz cijeloga svijeta. Više informacija o događanju kao i prijavnicu za sudjelovanje možete naći na web-stranici Predsjednice Republike, a rok za prijavu je 17. srpnja.

Naš projekt dobio potporu hrvatske države

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske središnje je tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ured je u veljači objavio Javni poziv sa ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.

Na otvoreni Javni poziv, Središnji državni ured zaprimio je 862 prijave u kategorijama neprofitnih organizacija i fizičkih osoba te kategoriji ugroženih pojedinaca. Među 78 projekata koji su ocijenjeni najkvalitetnijima nalazi se i projekt Hrvatskog društva Luksemburg: Potpora razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kod hrvatske djece i mladeži u Luksemburgu. U nastavku dajemo sažetak projekta, a ovom prigodom pozivamo sve koji žele doprinijeti njegovoj što uspješnijoj provedbi da se jave na mail adresu udruge: info@hrvatska.lu.

Opis situacije
U državi Luksemburg živi više od tisuću osoba hrvatskog podrijetla, koje su ovamo doselile u tri glavna vala: 1960-ih do 1980-ih uglavnom zbog ekonomske krize, 1990-ih zbog rata u Hrvatskoj i BiH, te 2010-ih uslijed pridruženja Hrvatske Europskoj uniji. U institucijama EU-a u Luksemburgu danas je zaposleno oko 200 hrvatskih državljana, od kojih je većina mlađe dobi, a ostali su se doselili sa svojim obiteljima. Njihova djeca uglavnom pohađaju Europsku školu i tamo ih sada ima 32, u dobi od tri do 18 godina. Sastavni dio njihovog obrazovnog programa je obvezna nastava hrvatskog jezika, sve do razine mature iz hrvatskog jezika i književnosti.
Djeca koja ne pohađaju Europsku školu (ona koja su tu rođena ili im roditelji nisu zaposleni u europskim institucijama) imaju vrlo oskudne mogućnosti učenja svog materinjeg jezika: donedavno kroz dopunsku nastavu hrvatskog jezika, te kroz vjeronauk u Hrvatskoj katoličkoj misiji. Druge mogućnosti socijalizacije te djece na materinjem jeziku oskudne su i ovise o angažmanu njihovih roditelja.

Vizija projekta
Ovim projektom želi se povezati prethodno navedene skupine djece i kreirati njihovu kontinuiranu interakciju. Na taj način bismo djeci koja su se doselila unatrag nekoliko godina i još dobro govore hrvatski “otežali” njegovo zaboravljanje, a ostala djeca i mladež brže bi i kvalitetnije savladala konverzaciju na materinjem jeziku kroz učestalu komunikaciju sa svojim vršnjacima.

Metode rada i očekivani rezultati
Za podlogu projekta poslužio je Europski referentni okvir o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, usvojen 2006. godine od Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. U njemu se kompetencije definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova prilagođenih kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima za osobno potvrđivanje i razvoj, aktivan građanski život, društvenu integraciju i zapošljavanje.
Navedene kompetencije osnažit ćemo kroz 45-minutne radionice, koje će se održavati jednom tjedno od rujna do prosinca 2017. Nakon svake radionice organizirat ćemo druženje djece i mladih u raznim umjetničkim ili društvenim aktivnostima. Projekt ćemo promovirati e-brošurom s opisima svih radionica, te očekujemo da će u ovim aktivnostima sudjelovati najmanje po 20-oro djece iz svake skupine.

Osposobljavanje multiplikatora

Danas su u prostorijama Centre Culturel de Rencontre Abbaye de Neumünster podijeljene diplome polaznicima dvodnevnog programa za osposobljavanje multiplikatora, održanog u organizaciji Centra za interkulturne i društvene edukacije i osposobljavanja (CEFIS). Multiplikatori su osobe s ugledom u svojoj zajednici, čija je zadaća povezivati ju s luksemburškim društvom. Na predavanjima im je prezentiran pravni okvir za lokalne izbore u Luksemburgu te ovlasti i zadaće općina, kako bi oni mogli iz prve ruke pružiti potrebne informacije svojim sunarodnjacima.

U programu osposobljavanja sudjelovalo je više od 200 multiplikatora, među kojima i troje članova Hrvatskog društva Luksemburg: Ivana Schumacher Filipović, Josip Nerančić i Anđelko Markulin. Polaznicima je diplome uručila gospođa Corinne Cahen, ministrica obitelji i integracije, koja je podsjetila na brojne aktivnosti koje njeno Ministarstvo i luksemburška Vlada poduzimaju u korist i na dobrobit doseljenika. Troje multiplikatora različitih nacionalnosti pozvano je da s javnosti podijele svoju motivaciju za sudjelovanje u programu, stečena iskustva te daljnje aktivnosti.

  • Ministrica Cahen govori o važnosti sudjelovanja stranaca u lokalnim izborima.

Stanovništvo

Prema podacima objavljenim 5. svibnja, na dan 1. siječnja 2017. u Velikom Vojvodstvu Luksemburga bilo je nastanjeno 915 osoba s hrvatskim državljanstvom (izvor). U to se ne ubrajaju osobe koje imaju i luksemburško državljanstvo pored hrvatskog, ili imaju hrvatsko podrijetlo ali ne i državljanstvo.

U usporedbi s 2011. došlo je do porasta od 153%. To je najveći porast broja doseljenika s područja bivše Jugoslavije, na koji je očito najviše utjecalo zapošljavanje u institucijama Europske unije. Porast broja državljana Slovenije iznosi 64% (sad ih ima 694), Makedonije 35% (479), Crne Gore 16% (4.410) i Srbije 8% (2.329), dok se broj doseljenika s državljanstvom BiH u tom razdoblju smanjio za 4% (na sadašnjih 2.168). Više informacija o stanovništvu može se pronaći na stranicama Luxemburger Wort.

Evo i pregleda za sve nacionalnosti koje imaju više od 1000 stanovnika (izvor: CEFIS)

te za sve članice EU:

Lokalni izbori

U listopadu 2017. u Velikom Vojvodstvu Luksemburga održavaju se izbori za općinska vijeća. Naša udruga je izradila projekt za informiranje građana o važnosti sudjelovanja na izborima – te općenito uključivanja u život lokalne zajednice. Luksemburška vlada će sufinancirati troškove te kampanje s 1.475 eura.

Glasanje je obvezno za državljane Luksemburga, a pravo glasa imaju i strani državljani koji ovdje žive najmanje pet godina. Sve potrebne informacije naći ćete na našim stranicama Lokalni izbori 2017. te ćete ih čuti i izravno od nas na brojnim aktivnostima koje ćemo organizirati do sredine srpnja.