Božićni koncert 2017.

Treće po redu izdanje Božićnog koncerta okupilo je četvero izvođača: solistici Anđeli Zelić uz pratnju Josipa Mihaljevića na glasoviru pridružili su se gosti: Nikola Sunjka i Veljko Beader iz klape Brodarica.

Osim same publike, koja je došla u velikom broju, koncert je izazvao i veliki interes medija:
Hrvatska matica iseljenika
HRT Glas Hrvatske
Hrvatski Glas Berlin
Večernji list
Moja Domovina (reportaža)
CROdnevnik.de (reportaža)
ŠibenikIN
Šibenski portal
Moja Domovina (najava)
CROdnevnik.de (najava)
Altrimenti

Na koncu, vrijedi istaknuti da je zahvaljujući radu našeg marketinškog tima, koji je pribavio vrijedna sponzorstva, udruga ostvarila i čisti prihod od 418 eura.

Hrvatski štand na Bazaru

Hrvatsko društvo Luksemburg i ove godine sa svojim štandom sudjeluje na manifestaciji „Bazar international de Luxembourg“ koja se tradicionalno održava pod visokim pokroviteljstvom luksemburške vojvotkinje.

Voditeljica štanda i članica predsjedništva HDL-a Ivana Schumacher Filipović, uz veliki broj vrijednih suradnika, priprema dojmljiv hrvatski štand koji će biti obogaćen mnogobrojnim domaćim specijalitetima, ukrasima i detaljima. Prije svega izdvajamo mandarine iz doline Neretve, domaće paprenjake i kolače te prigodan glazbeni program. „Bazar“ u Luksemburgu je humanitarna priredba i ukupan prihod odlazi u humanitarne svrhe.

Ove godine hrvatski štand podržava sirotište „Mali dom“ iz kenijske pokrajine Subuki koji vodi misionar fra Miro Babić, a u kojem djeca između ostalog izrađuju narukvice koje će se prodavati na ovogodišnjoj priredbi u Luksemburgu. „Svaka naša narukvica prijateljstva pretvara se u hranu, lijekove i pomagala za bolesnu djecu, gumene cipelice, mrežice za komarce, školski pribor i novu školu u selu“, riječi su fra Mire Babića.

Hrvatski štand na „Bazaru“ (LuxExpo, Kirchberg) možete posjetiti u subotu 25. 11. (od 11 do 19 sati) i nedjelju 26. 11. (od 10 do 18 sati).

Božićni sajam 2017.

Svake godine Udruga roditelja učenika Europske škole Luksemburg 2 i istovrsna udruga Europske škole Luksemburg 1 naizmjence su domaćini Božićnog sajma čiji ukupni prihod ide u korist sekcije Actions Sans Frontières za provedbu humanitarnih projekata.

Vrijedna djeca i roditelji, pod vodstvom koordinatorice sekcije Tine Meznarić Šarac, i ovaj put su uredili vrlo bogat i raznovrstan hrvatski štand. Na njemu su prodavali rukotvorine izrađene na nedavnoj Božićnoj radionici, kao i brojne slatke i slane poslastice te napitke koje su sami pripremili – i donirali. Uz to što su se svi dobro zabavili, i ugodno družili tijekom cijelog dana, prodajom su ostvarili i uplatili u humanitarne svrhe čisti prihod štanda od 580 eura!

Prihvaćen obračun projekta

Iz tajništva Uprave Državne agencije za prihvat i integraciju danas smo primili potvrdu da je njihovo Stručno povjerenstvo usvojilo financijski izvještaj projekta “Hrvati u Luksemburgu – živjeti aktivnim životom u našoj zajednici” kojeg su oni sufinancirali s 1025 €.

Projekt je prezentirao lokalne izbore u Luksemburgu kroz sljedeće aktivnosti:

Uspješnim okončanjem projekta te prihvaćanjem završnog izvještaja od strane financijera Hrvatsko društvo Luksemburg dodatno je osnažilo svoj položaj u luksemburškoj zajednici te suradnički odnos s tijelima Vlade Velikog Vojvodstva. Zahvaljujemo svima koji su svojim sudjelovanjem doprinijeli ovom uspjehu!

Predsjedništvo HDL-a

Izložba Ivana Radmana

Mondorf-les-Bains je šarmantni gradić na jugoistoku Luksemburga, na samoj granici s Francuskom. U ovo prekrasno prirodno okružje prvi su se doselili Kelti, a na njihovim utvrdama su kasnije Rimljani izgradili dvorac koji datira iz 65. godine pr. n. e.

U lijepo uređenim prostorima Bierger A-Kulturhaus 6. studenoga 2017. predstavljena je zajednička izložba trojice umjetnika: Alain Baasch (Luksemburg), Orlin Atanasov (Bugarska) i Ivan Radman (Hrvatska). Izložbu je svečano otvorio načelnik općine Mondorf-les-Baines Lex Delles, koji je izrazio zadovoljstvo što se jedna ovakva međunarodna manifestacija održava u njihovom gradu. U savršeni umjetnički ugođaj uvele su nas izvedbom klasičnih djela mezzosopranistica Luisa Mauro i sopranistica Filomena Domingues, uz klavirsku pratnju Albene Petrovic Vratchanske – koja je i umjetnička voditeljica izložbe.

Naposlijetku su se predstavili i autori: Alain Baasch izborom likovnih djela, Orlin Atanasov multidisciplinarnom izložbom na temu zrna kave popraćenom atraktivnom multimedijskom prezentacijom, te Ivan Radman izložbom fotografija iz projekta “Soundproof”. Prikupivši niz fotografija urbanih i ruralnih krajolika, sličnog tonaliteta, njihovim rezanjem popola i međusobnim odmicanjem postigao je zanimljivi fenomen prividnog horizonta…

  • Lex Delles

 

Izložbu možete razgledati do 10. studenoga, a te i ostale radove Ivana Radmana naći ćete i na njegovoj web stranici.

Tekst: A.M.

CinEast 2017.

Svečanim otvorenjem 5. listopada u prostorijama Neimënster Abbeya započelo je jubilarno 10. izdanje CinEast filmskog festivala. U nazočnosti VIP gostiju početak festivala upriličen je prikazivanjem filma mađarske redateljice Márte Mészáros „Aurora Borealis“. Nakon formalnog otvorenja uslijedilo je druženje u prostorijama koje i ove godine udomljuju festivalsku Cinéart izložbu u trajanju od 5. do 29. listopada pod nazivom „Making a diference“.

Na ovogodišnjem izdanju CinEasta, koje će trajati ukupno 18 dana, bit će prikazano više od stotinu dugometražnih i kratkometražnih filmova iz 19 zemalja srednje i istočne Europe te će svoje filmove po prvi puta predstaviti Albanija.

Hrvatsku će u sekciji Cinédocs predstavljati dugometražni dokumentarni film „Moj život bez zraka“ Bojane Burnać, a u sekciji Cinéscope – hrvatska manjinska koprodukcija „Ustrajnost“, dugometražni igrani film Mihe Knifica (hrvatski koproducent je Nukleus Film).

U sklopu programa Maraton kratkometražnih igranih filmova (jug) prikazat će se „Plan A“ Tomislava Luetića i „U plavetnilo“ Antonete Alamat Kusijanović, dok će u sklopu programa FunnyEast gledatelji moći vidjeti dugometražne filmove „Ustav Republike Hrvatske“ Rajka Grlića te manjinsku hrvatsku koprodukciju „Dnevnik mašinovođe“ Miloša Radovića (hrvatski koproducent je Interfilm).

Sekcija nazvana Maraton kratkometražnih animiranih filmova donosi „Gamer Girl“ Irene Jukić Pranjić te manjinske hrvatske koprodukcije „Noćna ptica“ Špele Čadež (hrvatski koproducent je Bonobostudio) i „Manivald“ Chintis Lundgren (hrvatski koproducent je Jadranska animacija).

Festival traje od 5. do 22. listopada, a više informacija o programu možete pronaći na službenim stranicama CinEast.

Tekst: Malina Sirotić

Posjet Predsjednici Republike Hrvatske

Više stotina iseljenika i članova manjinskih zajednica odazvalo se pozivu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i u petak, 21. srpnja 2017. nazočilo na Pantovčaku Danu otvorenih vrata. Predsjednica je okupljene srdačno pozdravila i u svom govoru izrazila zadovoljstvo što se na ovom mjestu, nakon mnogo godina, opet okupio veliki broj Hrvata sa svih strana svijeta. Istaknula je važnu ulogu iseljeništva tijekom Domovinskog rata i naglasila da se mora raditi na povezivanju iseljenika s domovinom.

“Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u prigodnom govoru. Ukazala je na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.

Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. “Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet.

“Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu, morali tražiti izvan domovine”, kazala je hrvatska Predsjednica. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost. Pohvalila je golem napor što ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.

U ime Hrvatskog društva Luksemburg predsjednici Grabar-Kitarović prigodan poklon uručili su članovi Predsjedništva Ivana Schumacher Filipović i Edi Zelić.

Nakon obraćanja Predsjednice uslijedio je prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su sudjelovali Klapa Sveti Juraj uz Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije i HKD Istra iz Pirana.

Tekst: R. Studer

Ušli smo u Savjet za strance!

Još davne 1975. godine u Luksemburgu je osnovan Nacionalni savjet za imigrante, da bi 1993. promijenio ime u Nacionalni savjet za strance (Conseil national pour étrangers – CNE). Njegova je zadaća samoinicijativno, ili na zahtjev luksemburške Vlade, proučavati sva pitanja koja se tiču stranaca i njihove integracije. U svibnju je na stranicama Luksemburške agencije za prihvat i integraciju (OLAI) bio raspisan poziv na kandidiranje predstavnika stranaca za sedmi saziv CNE, kao i za udruge stranaca koje će birati te predstavnike (elektori). Savjet broji 22 predstavnika raznih nacionalnosti, mandat im je 5 godina, a bira se još i 22 zamjenika koji ulaze u Savjet ako nekom od članova prestane mandat. Uz to, CNE ima još 12 članova koji se imenuju po drugom ključu (predstavnici općina, sindikata, poslodavaca, izbjeglica i civilnog društva).

Da bi neka udruga bila registrirana u popis elektora morala je dostaviti brojne dokaze o svojoj aktivnosti, što nije bilo baš trivijalno. To dokazuje činjenica da među elektorima iz jugoistočne Europe nije bilo udruga iz BiH, Slovenije, Srbije i Mađarske, ali su uz Hrvatsko društvo Luksemburg bile registrirane još po jedna crnogorska, albanska i rumunjska udruga. Sveukupno se za izbore registriralo 55 udruga, od kojih je 49 i pristupilo glasanju.

Zakonom je propisan nacionalni ključ za određivanje broja članova Savjeta, na sljedeći način:

  • Portugal: 3 člana + 3 zamjenika,
  • Francuska: 2 člana + 2 zamjenika,
  • Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Njemačka i Italija: iz svake po 1 član + 1 zamjenik,
  • ostalih 20 članica Europske unije: 5 članova + 5 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 10),
  • države izvan Europske unije: 7 članova + 7 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 14).

U našoj grupi (ostale članice EU) kandidiralo se 9 osoba, a u ime HDL-a Ivana Filipović Schumacher, članica Predsjedništva – koja je odradila izvrsnu prezentaciju. Među elektorima Društvo je predstavljao Anđelko Markulin, predsjednik – koji se bavio lobiranjem među ostalim udrugama. Nakon višesatnog predstavljanja svih kandidata, glasanja i prebrojavanja glasova rezultat je sljedeći:

  1. FILIPOVIĆ SCHUMACHER Ivana (državljanstvo hrvatsko): 22 glasa
  2. MOLDOVEANU-BRANDES Dana Antonia (državljanstvo rumunjsko): 19 glasova
  3. KARAGEORGIADIS Athanasios (državljanstvo grčko): 17 glasova
  4. WROBEL Aleksandra (državljanstvo poljsko): 14 glasova
  5. VÁRKONYI-KARSAI Zsuzsa (državljanstvo mađarsko): 9 glasova

O ostvarenom uspjehu govori i podatak da je od predloženih 68 kandidata samo njih 7 dobilo više glasova od Ivane! Tko je još izabran u CNE možete pogledati ovdje. Ulazak naše članice u Nacionalni savjet za strance luksemburške Vlade daje nam mogućnost izravnog predstavljanja naših inicijativa i prijedloga na najvišoj razini, kao i sustavnog zalaganja za što bolji položaj stranaca u Luksemburgu.

  • Subotnje jutro, pred zgradom Ministarstva obitelji, integracije i šire regije