Prvo izlaganje nakon podnevne stanke imao je Danijel Stanković, koji je istražio očiglednu sličnost nekih obilježja Luksemburga i njegovog rodnog Slavonskog Broda. U nastavku slijedi podrobniji opis ove teme, koja je izazvala veliki interes i starih i mladih.
Koja je veza između Slavonskog Broda i Luksemburga?
Iako više od tisuću kilometara udaljeni, ova dva grada itekako imaju određene povijesno-urbanističke poveznice. U tom smislu, glavna je sličnost između dvaju gradova u tome da su u njima bile velike vojne utvrde. Glavna je pak razlika u tome da je Luksemburg kao cijeli grad bio tvrđava (poput Osijeka i Karlovca), dok je tvrđava u Slavonskom Brodu bila ponajprije vojni objekt, a sami se grad nalazio izvan nje.
Slika br. 1 – Brodska tvrđava, arhitektonska projekcija obnove – studija obnove Stjepan Lončarić, Zlatko Uzelac, Ivica Leder… perspektiva: Branka Kaminski; izvor: MUO
Parking Glacis i brodske Klasije
Jedan od elemenata svake vojne utvrde bile su i tzv. glasije, tj. koso izravnano zemljište ispred rova nekadašnjih tvrđava ili drugih fortifikacijskih objekata, koje napadaču ne daje mogućnost zaštite (br. 22 na tlocrtu tvrđave dolje, vanjski rub tvrđave ispred opkopa ispunjenog vodom).
| Legenda 1. Bastion sv. Karla 2. Bastion sv. Elizabete 3. Bastion sv. Mihovila 4. Bastion sv. Eugena 5. Opkopi – Kanali 6. Barutana 7. Kurtine 8. Vodena vrata 9. Osječka vrata 10. Kavalir 11. Barokna kapela sv. Ane |
12. Slavonska kasarna 13. Kasarna štaba 14. Revelin sv. Guida 15. Revelin sv. Ivana 16. Revelin sv. Josipa 17. Reduti 18. Hornwerk 19. Zapovjednikov stan 20. Časnički paviljon 21. Stan kapelana 22. Glasija 23. Mirnodopska barutana |
Slika br. 2 – Tlocrt tvrđave Brod (izvor: Povijest.hr)
Međutim, kad čujete za glasije, vjerojatno nećete odmah pomisliti na veliki luksemburški parking na otvorenom, Glacis, od kojeg se prema ulici Côté d’Eich spušta vijugava serpentina Rue des Glacis (Ulica glasija). Ali to je upravo to! Ime tog trga i ulice ostatak je vojno-obrambenog kompleksa koji se jasno vidi na tlocrtu nekadašnje luksemburške tvrđave dolje.
Luksemburg je imao čak dva reda glasija (na tlocrtu dolje njemački: Aeusseres (tj. Äußeres) Glacis – vanjska glasija i Inneres Glacis – unutarnja glasija) dok je u Slavonskom Brodu bio samo jedan red glasija na kojima je kasnije nastao sportsko-rekreativni centar „Klasije“, a tako se ujedno zove taj dio grada.
Slika br. 3. – Tlocrt luksemburške tvrđave prije nego što je morala biti srušena u skladu s Londonskim ugovorom iz 1867. (izvor: Wikipedia)
Kazamati
Još su jedna poveznica i takozvani kazamati (casemates), tj. unutrašnje prostorije tvrđave, međusobno povezane zaštićenim hodnicima. U Luksemburgu su zaštićeni spomenik UNESCO-a, a u Slavonskom Brodu se tek odnedavno obnavljaju s vrlo zanimljivim sadržajima (npr. Galerija Ružić, Muzej tambure itd.) pa svakako navratite kad ste u Hrvatskoj.
Slavonski Brod grad kravate?
Posebnost je Slavonskog Broda po tome što je na povijesnom zemljovidu Habsburške monarhije iz 1697. imenovan njemačkim nazivom „Cravatten Statt“ (u slobodnom prijevodu: hrvatsko mjesto ili grad). Kako iz udruge Academia Cravatica tvrde, taj stari njemački naziv za jedan hrvatski grad rasvjetljuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o činjenici da je naziv „kravata“, koji je putem francuske riječi „cravate“ ušao u gotovo sve europske jezike, nastao iz etničkog imena „Hrvat(i)“.
Slika br. 4 – Karta Slavonskog Broda i okolice iz 1697., Ratni arhiv u Beču
Zemljovid je inače izradio nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, a čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Posebnost je tog zemljovida da mu je perspektiva obrnuta, tj. gore je jug (današnji Bosanski Brod), a dolje je sjever (današnji Slavonski Brod). Vidljiva je i brodska ada preko koje se danas pruža most između dvaju gradova i država. Cravatten Statt (dolje lijevo) označava uži centar Slavonskog Broda, a na mjestu gdje se nalazio Provianthaus (tj. mjesto opskrbe vojske) kasnije će 1715. započeti gradnja barokne tvrđave koja je trajala sve do 1780. S bosanske strane vidljivi su putovi za Doboj (Doboy) i Kotor Varoš (Cotor), a s hrvatske strane put prema Đakovu (Jacowar).
Izvori: