Author: Urednik

Iz tajništva Uprave Državne agencije za prihvat i integraciju danas smo primili potvrdu da je njihovo Stručno povjerenstvo usvojilo financijski izvještaj projekta “Hrvati u Luksemburgu – živjeti aktivnim životom u našoj zajednici” kojeg su oni sufinancirali s 1025 €.

Projekt je prezentirao lokalne izbore u Luksemburgu kroz sljedeće aktivnosti:

• prijevod na hrvatski jezik, grafička priprema i tisak promotivnog letka “Mogu glasati!”,
• grafička priprema i tisak plakata kampanje,
• izrada web stranice (s 10 podstranica) s prijevodom kampanje na hrvatski jezik,
• promocija lokalnih izbora na proslavi Međunarodnog praznika rada,
• poziv Hrvatima da se prijave na izbore tijekom proslave Dana škole,
• predstavljanje lokalnih izbora na hrvatskom štandu postavljenom u sklopu proslave Dana Europe,
• promocija lokalnih izbora i na buffetu Multi-kulti,
• izrada i slanje newslettera s pozivom za upis u registar birača,
• poticanje građana na aktivno sudjelovanje u zajednici, u sklopu Programske skupštine HDL-a,
• izrada i slanje newslettera s pozivom za izlazak na izbore,
• promocija svih aktivnosti na Facebook stranici i Facebook grupi Društva.

Uspješnim okončanjem projekta te prihvaćanjem završnog izvještaja od strane financijera Hrvatsko društvo Luksemburg dodatno je osnažilo svoj položaj u luksemburškoj zajednici te suradnički odnos s tijelima Vlade Velikog Vojvodstva. Zahvaljujemo svima koji su svojim sudjelovanjem doprinijeli ovom uspjehu!

Predsjedništvo HDL-a

Odlukom Upravnog odbora Interkulturalne zaklade, od 17. listopada 2017. godine, Hrvatsko društvo Luksemburg dobilo je suglasnost za primanje donacija koje uplatiteljima ulaze u porezno priznate izdatke. Za više informacija posjetite našu web stranicu donacije.

Više stotina iseljenika i članova manjinskih zajednica odazvalo se pozivu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i u petak, 21. srpnja 2017. nazočilo na Pantovčaku Danu otvorenih vrata. Predsjednica je okupljene srdačno pozdravila i u svom govoru izrazila zadovoljstvo što se na ovom mjestu, nakon mnogo godina, opet okupio veliki broj Hrvata sa svih strana svijeta. Istaknula je važnu ulogu iseljeništva tijekom Domovinskog rata i naglasila da se mora raditi na povezivanju iseljenika s domovinom.

“Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u prigodnom govoru. Ukazala je na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.

Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. “Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet.

“Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu, morali tražiti izvan domovine”, kazala je hrvatska Predsjednica. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost. Pohvalila je golem napor što ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.

U ime Hrvatskog društva Luksemburg predsjednici Grabar-Kitarović prigodan poklon uručili su članovi Predsjedništva Ivana Schumacher Filipović i Edi Zelić.

Nakon obraćanja Predsjednice uslijedio je prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su sudjelovali Klapa Sveti Juraj uz Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije i HKD Istra iz Pirana.

Tekst: R. Studer

Još davne 1975. godine u Luksemburgu je osnovan Nacionalni savjet za imigrante, da bi 1993. promijenio ime u Nacionalni savjet za strance (Conseil national pour étrangers – CNE). Njegova je zadaća samoinicijativno, ili na zahtjev luksemburške Vlade, proučavati sva pitanja koja se tiču stranaca i njihove integracije. U svibnju je na stranicama Luksemburške agencije za prihvat i integraciju (OLAI) bio raspisan poziv na kandidiranje predstavnika stranaca za sedmi saziv CNE, kao i za udruge stranaca koje će birati te predstavnike (elektori). Savjet broji 22 predstavnika raznih nacionalnosti, mandat im je 5 godina, a bira se još i 22 zamjenika koji ulaze u Savjet ako nekom od članova prestane mandat. Uz to, CNE ima još 12 članova koji se imenuju po drugom ključu (predstavnici općina, sindikata, poslodavaca, izbjeglica i civilnog društva).

Da bi neka udruga bila registrirana u popis elektora morala je dostaviti brojne dokaze o svojoj aktivnosti, što nije bilo baš trivijalno. To dokazuje činjenica da među elektorima iz jugoistočne Europe nije bilo udruga iz BiH, Slovenije, Srbije i Mađarske, ali su uz Hrvatsko društvo Luksemburg bile registrirane još po jedna crnogorska, albanska i rumunjska udruga. Sveukupno se za izbore registriralo 55 udruga, od kojih je 49 i pristupilo glasanju.

Zakonom je propisan nacionalni ključ za određivanje broja članova Savjeta, na sljedeći način:

• Portugal: 3 člana + 3 zamjenika,
• Francuska: 2 člana + 2 zamjenika,
• Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Njemačka i Italija: iz svake po 1 član + 1 zamjenik,
• ostalih 20 članica Europske unije: 5 članova + 5 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 10),
• države izvan Europske unije: 7 članova + 7 zamjenika (svaka država smije imati najviše 1 člana među tih 14).

U našoj grupi (ostale članice EU) kandidiralo se 9 osoba, a u ime HDL-a Ivana Filipović Schumacher, članica Predsjedništva – koja je odradila izvrsnu prezentaciju. Među elektorima Društvo je predstavljao Anđelko Markulin, predsjednik – koji se bavio lobiranjem među ostalim udrugama. Nakon višesatnog predstavljanja svih kandidata, glasanja i prebrojavanja glasova rezultat je sljedeći:

1. FILIPOVIĆ SCHUMACHER Ivana (državljanstvo hrvatsko): 22 glasa
2. MOLDOVEANU-BRANDES Dana Antonia (državljanstvo rumunjsko): 19 glasova
3. KARAGEORGIADIS Athanasios (državljanstvo grčko): 17 glasova
4. WROBEL Aleksandra (državljanstvo poljsko): 14 glasova
5. VÁRKONYI-KARSAI Zsuzsa (državljanstvo mađarsko): 9 glasova

O ostvarenom uspjehu govori i podatak da je od predloženih 68 kandidata samo njih 7 dobilo više glasova od Ivane! Tko je još izabran u CNE možete pogledati ovdje. Ulazak naše članice u Nacionalni savjet za strance luksemburške Vlade daje nam mogućnost izravnog predstavljanja naših inicijativa i prijedloga na najvišoj razini, kao i sustavnog zalaganja za što bolji položaj stranaca u Luksemburgu.