Kajkavski jezik

Središnja tema ovogodišnjeg Hrvatskog dana u Luksemburgu je trolist: kajkavski jezik – kajkavska naivna umjetnost – Miroslav Krleža. Prezentaciju na temu povijesti kajkavskog jezika izradio je Anđelko pl. Markulin, Turopoljac iz Velike Mlake, pod pomalo provokativnim naslovom “Kajkavski je književni jezik, a ne dijalekt”. Prezentacija se može pogledati ovdje, a izdvojit ćemo nekoliko teza.

Nakon doseljavanja Hrvata u VII. stoljeću na područje gdje danas žive kajkavski se jezik razvio iz iste osnove iz koje su se razvili čakavsko narječje, zapadnoštokavsko narječje i slovenski dijalekti (Ranko Matasović: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika). Riječ je o najsjevernijem hrvatskom narječju, a prije dolaska Mađara srodni govori su zauzimali veće područje te je postojala veza i s govorima iz kojih se danas razvilo srednje slovačko narječje.

Oko godine 1100. datirana je Bašćanska ploča, kao prvi artefakt koji na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog naroda. No, nekoliko godina ranije, oko 1094. godine osnovana je Zagrebačka biskupija – iz kojeg razdoblja potječe Radonova biblija, sa svojim poznatim bilješkama (glosama). Prema akademiku Josipu Hammu te glose su “najstariji spomenik našega jezika pisan na našem sjeverozapadnom (kajkavskom) području”.

U razvoju kajkavskog jezika bilo je nekoliko velikih zastoja, uzrokovanih najprije prodorom Mađara (IX. stoljeće), zatim Turaka (XV. stoljeće), a jaki udarac zadaje mu Ilirski pokret (1835. – 1848.) – prema riječima Miroslava Krleže: “književnost kajkavsko-čakavskog kruga su naši Iliri bacili kroz prozor kao truplo” (1966.). No, u XX. stoljeću kajkavski jezik doživljava svojevrsnu renesansu, da bi konačno 12. siječnja 2015. godine Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) dodijelila kajkavskom književnom jeziku kôd kjv prema ISO 639-3.

Kajkavski danas stalno ili povremeno (u obitelji) govori 31% ili oko 1/3 Hrvata te prema Brozoviću kajkavski književni jezik ima šest narječja: zagorsko-međimursko, turopoljsko-posavsko, križevačko-podravsko, prigorsko, donjosutlansko i goransko. Na današnjem skupu predstavit ćemo neka djela Miroslava Krleže, Dragutina Domjanića, Frana Galovića i Ivana Gorana Kovačića.