Izvještaj o radu za 2022. godinu

Sukladno članku 19. Statuta Hrvatskog društva Luksemburg Predsjedništvo izrađuje Izvještaj o radu i podnosi ga Skupštini na usvajanje.

UVOD

Nakon stanke od skoro dvije godine uzrokovane pandemijom Hrvatsko društvo Luksemburg je u 2022. godini nastavilo s intenzivnim aktivnostima – u pravilu nastavku onih koje je i ranije provodilo.

REALIZACIJA PLANA RADA UDRUGE

Za početak, prisjetimo se prve točke iz plana rada za 2019. godinu: “Iznalaženje prostorija za rad udruge”. Sa zadovoljstvom možemo reći da je taj posao uspješno završen, u suradnji s Općinom Mamer, a tekao je u sljedećim etapama:

  • listopad 2019.: odobreno korištenje bez naknade velike vijećnice u Mamer Schlass za izložbu u sklopu naše manifestacije Hrvatski dani u Luksemburgu
  • siječanj – lipanj 2020.: odobreno korištenje bez naknade učionice u Holzem-Festsaal za radionice hrvatskog jezika i kulture
  • siječanj – prosinac 2022.: odobreno korištenje bez naknade učionice u Bâtiment Mameranus za radionice hrvatskog jezika i kulture
  • listopad 2022.: odobreno da se za sjedište udruge i poštansku adresu koristi Maison Citoyenne Mamer
  • siječanj – srpanj 2023.: odobreno korištenje bez naknade dvorane u Bâtiment Mameranus za sastanke udruge i razne radionice

Udruga je u svom Planu rada za 2022. godinu predvidjela sljedećih šest projekata, koje ćemo u nastavku opisati:

  • Božićni koncert
  • Radionice hrvatskog jezika i kulture
  • Čitajmo hrvatski
  • Proslava Dana Europe
  • Festival Reckenger MultiKulti
  • Dan državnosti RH

1. Božićni koncert

Nakon što se kontinuirano održavao pet godina (2015. – 2019.), i zatim zbog pandemije korone pauzirao 2020. godine, u prosincu 2021. smo ponovno organizirali Božićni koncert, u partnerstvu s Općinom Bertrange. Voditelj projekta bio je Edi Zelić, koji je proveo sve organizacijske pripreme i vodio marketinške aktivnosti.

Nastupio je dosad rekordan broj od osam izvođača, koji su izveli prigodne božićne pjesme, ali i brojne hrvatske i internacionalne hitove. Na taj način ostvarene su dvije temeljne misije ovog projekta: okupljanje Hrvata u Luksemburgu i promocija hrvatskog jezika i kulture.

2. Radionice hrvatskog jezika i kulture

U veljači 2022. godine, nakon popuštanja protupandemijskih mjera, ponovno smo pokrenuli program radionica. U njemu je ukupno bilo uključeno 23 djece u dobi od pet do 18 godina, koja su sudjelovala u 22 odvojene aktivnosti podijeljene na radionice hrvatskog jezika i kulture te kreativne radionice.

RADIONICE HRVATSKOG JEZIKA

Odlično opremljenu učionicu za održavanje svih aktivnosti osigurala nam je Općina Mamer, bez naknade. Komercijalna vrijednost njenog korištenja je najmanje 100 eura po terminu, dakle ukupno više od 1500 eura. Radionice je vodila Ilijana Tirić, profesorica razredne nastave i učiteljica hrvatskog jezika i kulture (Sveučilište u Mostaru).

Radionice za djecu predškolskog uzrasta brojale su petoro polaznika, uzrasta od tri do osam godina. Pripremljene su bile tako da djeci bude zabavno i opušteno, radeći kroz igru i priče. Posvetili smo se pripremama za školu tako što smo u svakoj radionici vježbali grafomotoriku, od lagane, srednje pa do malo zahtjevnije kako bi djeca lakše usvajala pravilno pisanje slova. Učili smo nazive boja, kako se boje dobivaju i miješaju te brojeve i rodove.

U radionice za djecu školskog uzrasta uključilo se dvoje polaznika (osam i devet godina) te su bile prilagođene stilovima učenja koje već znaju koristiti, a to je lijepo pisanje i čitanje s razumijevanjem. Kroz jedan dio radionica nastojali smo se upoznati s Hrvatskom te njenim ljepotama i geografijom. Drugi dio radionica posvetili smo učenju abecede, pravilnom pisanju, dobrom naglašavanju te primjećivanju svakog glasa i sloga izgovorene ili pročitane riječi i rečenice.
Koristeći različite metodologije, koja su uključivale individualni rad, interakciju i rješavanje zadataka, kod polaznika se dodatno poticalo učenje i usvajanje znanja.

Razlog relativno malog broja polaznika je u činjenici da šezdesetak djece koja pohađaju Europsku školu ima redovitu nastavu hrvatskog jezika, dok su ove radionice namijenjene djeci koja takvu nastavu nemaju.

KREATIVNE RADIONICE

Kreativne radionice organizirane su sa ciljem da djeca i mladi dobiju priliku učiti o hrvatskoj kulturi, tradiciji, povijesti i geografiji na jedan kreativan način i kroz zabavu. Radionice je vodila Gabriela Mendeš Žaja, magistra edukacije geografije i diplomantica na studiju kulturne baštine i turizma. Uz to, Gabriela posjeduje i izobrazbu iz pedagoško-didaktičko- metodičkih kompetencija te iskustvo u vođenju dječjih zborova i glazbenih radionica za djecu. Na svakoj radionici djeca su učila nešto novo, kako bi se kontinuirano poticala njihova mašta. Radionice su bile podijeljene u pet tematskih cjelina i održane su kroz 22 aktivnosti, od veljače do prosinca.

A) Ususret Uskrsu

Ciljevi ovog ciklusa bili su: potaknuti djecu na razmišljanje o uskrsnoj tradiciji u Hrvatskoj – s obzirom da u Luksemburgu žive djeca podrijetlom iz različitih dijelova Hrvatske i BiH – te ukazati na razlike i bogatstva kulture koju imamo. Također, plesom se želi djecu potaknuti na zajedništvo kao i povezivanje sa crkvenom zajednicom, koja je jako bitna za hrvatsku zajednicu u Luksemburgu.

Radionica je imala dva dijela:
• ukrašavanje pisanica i uskrsnih dekoracija, koje kasnije mogu ponijeti kući,
• vježbanje manje priredbe (pjesma i ples) koju bi izveli iza Uskrsne mise.
Bojeći pisanice, djeca su slušala uskrsne pjesme i razgovarala kako se slavi Uskrs u različitim hrvatskim regijama. Radionica se odvijala interaktivno, dakle djeca su pričala što rade za Uskrs, gdje provode uskrsne praznike i sl. Na kraju radionice učili smo ples uz pjesmu ‘’Mi želimo uzdić’ Isusa’’.

B) Likovne radionice

Prva likovna radionica (30. travnja) imala je naslov „Crtamo domovinu“ i sastojala se od izrade karte Hrvatske i BiH. Svi zajedno ucrtavali smo najveće gradove, te pored toga nacrtali ili ispisali ono što je karakteristično za taj grad, npr. Zagreb – Ban Jelačić.

Na drugoj radionici (7. svibnja) željeli smo se i mi uključiti u proslavu Dana Europe. Kao motivaciju odabrali smo temeljne vrijednosti Europske unije: ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava. Djeca su izradila nekoliko slika, od kojih su dvije bile izložene na hrvatskom štandu kojeg su za Dan Europe organizirali Hrvatsko društvo Luksemburg i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Belgiji, a čak tri na prijamu kojeg je za obilježavanje 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Luksemburgu priredio Nj.E. veleposlanik g. Joško Paro.

Nakon toga zajedno smo napisali pjesmu o Hrvatskoj – Moja Hrvatska – s nakanom da ju se izrecitira na božićnoj predstavi u prosincu.

C) Ljeto dolazi

Sljedeća likovna radionica imala je za temu skori početak ljeta i obrađivale su se uglavnom morske i sportske inspiracije.

D) Dječje igre na otvorenom

S dolaskom lijepog vremena odlučili smo djecu odvesti na svježi zrak. Zato smo umjesto radionice u dvorani priredili igre na otvorenom.
Veseloj djeci pridružili su se i razdragani roditelji.

E) Božićna priredba

Zadnji dio našeg programa bila je dramska radionica pod nazivom “Božićna priča”. Na prvom susretu, u listopadu, podijeljene su uloge za igrokaze te su izrađivani rekviziti za predstavu. Na drugoj se započelo s uvježbavanjem, što se nastavilo i kroz studeni.

U programu je sudjelovalo ukupno dvadeset sudionika, uključujući i dvije voditeljice. Pripreme u prosincu odrađene su u crkvi, kako bi djeca dobila osjećaj za prostor u kojem će priredba biti održana. Dan prije priredbe održana je i generalna proba, a glavno događanje – a koje su djeca jedva dočekala – 18. prosinca 2022.

3. Čitajmo hrvatski

Ovaj projekt pokrenut je još 2018. godine sa ciljem da se potakne našu djecu u Luksemburgu na čitanje knjiga – a osobito hrvatske književnosti – kako bi njegovali svoje znanje materinjeg jezika. U tu svrhu prikupili smo više desetaka knjiga – darovanih od članova udruge te donacijama sljedećih institucija:

  • Gradska knjižnica Samobor,
  • Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja,
  • Narodna knjižnica i čitaonica „Vlado Gotovac“ Sisak.

Kako zbog pandemije korone nismo bili u mogućnosti provoditi literarni natječaj, odlučili smo se na donaciju prikupljenih knjiga izravno Europskoj školi Luksemburg II, koju pohađa 62 hrvatskih učenika: 8 predškolske dobi, 26 u osnovnoj školi (7 – 11 godina) i 28 u srednjoj školi (12 – 18 godina). Koncem 2022. godine, neposredno prije božićnih blagdana, donacija je uručena gospođi Martini Reberšak, profesorici hrvatskog jezika u srednjoj školi.

4. Hrvatski štand na festivalu Reckenger MultiKulti

Budući da u državi Luksemburg, prema zadnjem popisu, živi oko 48% stranaca brojne općine svake godine organiziraju multikulturne sadržaje kako bi integrirale doseljeno stanovništvo s domaćim. Jedna od takvih aktivnosti održava se svakog svibnja u općini Reckange-sur-Mess, na kojoj Hrvatska sudjeluje zahvaljujući tome što naš Boris Ladika i njegova supruga Marianne Moonen redovito i aktivno sudjeluju u društvenim događanjima u općini. Aktivnostima pripreme štanda koordinirao je Anđelko Markulin, a na samom štandu uz Borisa i Marianne sudjelovale su Ljerka Radoš Gverijeri, Ljubica Bukvić Repušić i Maja Broz Hafner.

Na dan 8. svibnja na općinskom trgu bila je postavljena velika pozornica na kojoj je trajao cjelodnevni glazbeni program, a oko nje je bilo poredano desetak štandova koji su posjetiteljima nudili gastronomsku ponudu s raznih strana svijeta. Naš je štand imao jednostavan koncept: ponuda hrvatskih vina i piva uz hot dog od kranjskih kobasica „Gavrilović“ i ajvar „Podravka“ te na koncu „Kraševe“ poslastice kao desert. Uz to smo koristili svaku prigodu upoznati posjetitelje s hrvatskom turističkom i kulturnom ponudom za nadolazeće ljeto.

Recept se pokazao uspješnim, jer su mnogi upravo na našem štandu potražili osvježenje tijekom ovog vrlo vrućeg dana, tako da je na koncu ostvaren prihod od 2100 eura – od čega smo donirali 500 eura za humanitarne aktivnosti jedne zaklade.

5. Hrvatski štand na proslavi Dana Europe

Dan Europe je u Luksemburgu državni praznik pa je i to dodatni povod građanima da se okupe u „europskom selu“ na njegovoj proslavi. Ove godine obilježavanje je održano 9. svibnja u gradu Esch-sur-Alzette, koji je u 2022. godini nosio titulu europske prijestolnice kulture.

Troškove opremanja hrvatskog štanda financiralo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Belgiji, koje je nadležno i za Veliko Vojvodstvo Luksemburga. Za organizaciju i pripremu štanda pobrinulo se Hrvatsko društvo Luksemburg – ostvarujući tako svoju misiju predstavljanja Hrvatske u Luksemburgu. Štand su posjetili brojni ugledni gosti, koje su dočekivale gđa Alma Ljubić, zamjenica veleposlanika RH, i gospođa Ljubica Bukvić Repušić, dopredsjednica Hrvatskog društva Luksemburg: premijer Luksemburga Xavier Bettel, ministri Claude Meisch (obrazovanje) i Franz Fayot (gospodarstvo), luksemburški povjerenik u Europskoj komisiji Nicolas Schmit, te gradonačelnici Georges Mischo (Esch) i Gilles Roth (Mamer).

Osim tog protokolarnog dijela, građanima smo ponudili i da sudjelovanjem u kvizu „How well do you know Croatia?“ osvoje neku od nagrada hrvatskih proizvođača slastica, djecu smo počastili slatkišima, a odrasle čašom hrvatskog crnog vina. Kviz je izradila Maja Broz Hafner, a u njegovoj provedbi sudjelovali su još Gabriela Mendeš Žaja, Leo Fel i Marko Žaja.

6. Proslava Dana državnosti RH

Program obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske imao je veći broj aktivnosti, a započeo je u petak 27. svibnja koncertom Klape Brodarica u „The Base“ baru. Šezdesetak posjetitelja satima je uživalo uz najveće dalmatinske hitove u izvedbi ovog poznatog sastava. Sav prihod koncerta članovi klape donirali su obitelji njihovog nedavno preminulog člana.

Nedjelja 29. svibnja započela je Svetom misom za Domovinu u crkvi svetog Huberta u Itzigu. Misu je predvodio velečasni David Ryan, uz nazočnost stotinjak vjernika. Odmah nakon mise većina nazočnih je prešla u susjedni objekt – općinsku dvoranu Am Duerf – gdje se održavao nastavak programa.

Prva udruga Hrvata u Luksemburgu, pod nazivom Luksemburška inicijativa za Hrvatsku, osnovana je 16. listopada 1991. godine, dakle samo osam dana nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost. Tim povodom priređena je izložba odabranih fotografija, dokumenata i novinskih članaka iz svih udruga Hrvata koje su postojale tijekom tih 30 godina.

Među osnivačima Luksemburške inicijative bila je i gospođa Ljubica Bukvić Repušić, sadašnja dopredsjednica HDL-a, koja je održala izlaganje o iskustvima djelovanja hrvatskih udruga u Luksemburgu. Na okruglom stolu, kojeg je moderirao Leo Fel, razmatrale su se poteškoće i potencijali koji su pred našim udrugama, a svoje prijedloge kako dalje izložilo je više sudionika.

Zadnji dio programa, Hrvatski teniski dan, bio je predviđen za 5. lipnja. Ali kako je tog dana kiša neprekidno padala ta je aktivnost pomaknuta za dva tjedna kasnije. Iako se pomicanje termina nepovoljno odrazilo na odaziv sudionika, okupljenih dvadesetak igrača rekreativaca odigralo je kvalitetan turnir. Dodatni izvor zabave nazočnima bila je prezentacija novog sporta koji se zove PADEL i najbrže je rastući sport u svijetu.

Sudjelovanjem natjecatelja svih uzrasta, u dobi od 13 do 63 godine, ostvareni su temeljni ciljevi projekta: okupljanje Hrvata u Luksemburgu, te promocija zdravog i aktivnog života kroz sport i rekreaciju. Voditelj projekta i glavni trener tenisa bio je Josip Smoljan.

7. Obilježavanje 30. godišnjice međunarodnog priznanja RH

Ova aktivnost nije bila predviđena u našem planu rada za 2022. godinu, ali smo se odazvali pozivu veleposlanika RH u Belgiji i Luksemburgu Nj.E. Joška Pare da izložimo štand Hrvatskog društva Luksemburg i predstavimo dio svojih aktivnosti na svečanom prijamu kojeg je priredio u Luksemburgu u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, 30. godišnjice njenog međunarodnog priznanja te uspostave diplomatskih odnosa između RH i Velikog Vojvodstva Luksemburga. Prijam je izvrsnim koncertom upotpunio Splitski gitaristički kvartet.

Na koncu, možemo zaključiti kako je iza udruge jedna vrlo uspješna godina, čime se na najbolji način zaokružuje trogodišnji mandat sadašnjeg saziva Predsjedništva.