14. Članstvo u HDL

Ova tema sadrži 0 odgovora, ima 1 sudionik, zadnji odgovor od:  Anđelko Markulin prije 3 godine, 8 mjeseci.

  • Autor
    Postovi
  • #686

    Važeći Statut predvidio je samo jednu kategoriju članstva (moj neslužbeni prijevod):
    “Članak 4.
    Članovi, čiji broj ne može biti manji od tri, primaju se u članstvo odlukom Predsjedništva slijedom usmenog ili pisanog zahtjeva, uključujući i u elektroničkom obliku.”

    Brisanje iz članstva je vrlo rigorozno:
    “Članak 5.
    (…) Smatra se da je član istupio nakon što u razdoblju od 3 (tri) mjeseca od dana dospijeća odbije platiti obveznu članarinu.”

    Zbog takvih odredbi udruga kontinuirano gubi članstvo: 2014. 54, 2015. 48, 2016. 37. Zato ja predlažem da uvedemo kategoriju pridruženog članstva. U njega bi ulazila djeca, koja u velikom broju sudjeluju na raznim radionicama, drugi član obitelji ako samo jedan plati članarinu, te svatko onaj tko prihvati Statut i potpiše pristupnicu, a ne plati članarinu. Ako kasnije plati članarinu postaje redovni član. Ako iduće godine ne plati članarinu – ne bi ga se brisalo iz članstva kao sada, nego prevelo u kategoriju pridruženog člana. Time bi zadržao pravo sudjelovanja u radu Društva, pa i dolaska i rasprave na Skupštini, a jedino ne bi imao pravo glasanja.

    Tako bi u redovno članstvo ulazili oni koji zaista žele doprinijeti radu udruge, kao i sada, te bi oni činili kvorum Godišnje skupštine na dan 31.12. – kao što i Statut kaže:
    “Članak 11.
    Svi pisani prijedlozi potpisani od strane najmanje jedne dvadesetine članova navedenih u posljednjem godišnjem popisu moraju se staviti na dnevni red.”

    S druge strane, ako bismo ukinuli članarinu, onda bi se broj članova jako umnožio i više nikad ne bismo mogli održati legalnu Skupštinu bez uključivanja Suda:
    “Članak 13.
    Glavna skupština može valjano odlučivati o izmjenama i dopunama statuta ako su prijedlozi izmjena izričito navedeni u pozivu te ako na sastanku sudjeluje dvije trećine članova. Izmjene se usvajaju dvotrećinskom većinom glasova. Ako dvije trećine članova nisu prisutni ili zastupani na prvom sastanku, može se sazvati drugi sastanak koji može odlučivati bez obzira na broj prisutnih članova; u ovom slučaju odluka će biti predmetom odobrenja građanskog suda.”

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.