Izvještaj o radu za 2025. godinu

Sukladno članku 19. Statuta Hrvatskog društva Luksemburg Predsjedništvo izrađuje Izvještaj o radu i podnosi ga Skupštini na usvajanje.

REALIZACIJA PLANA RADA UDRUGE

Udruga je u svom Planu rada za 2025. godinu predvidjela sljedećih pet projekata, koje ćemo u nastavku opisati, a koji su provedeni uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH:

  • Radionice hrvatskog jezika i kulture (siječanj – prosinac)
  • Nastava hrvatskog jezika za odrasle (siječanj – prosinac)
  • Predstavljanje hrvatske glazbe, gastronomije i pića “Živjeti zajedno: Hrvati u Luksemburgu” (svibanj)
  • Proslava Dana Europe (svibanj)
  • Štand na festivalu Reckenger MultiKulti (svibanj)

1. Radionice hrvatskog jezika i kulture

Izvještaj u prosincu

2. Nastava hrvatskog jezika za odrasle

Izvještaj u prosincu

3. Živjeti zajedno: Hrvati u Luksemburgu

Ovaj projekt Hrvatskog društva Luksemburg imao je za cilj predstaviti dio hrvatske kulture, umjetnosti, tradicije i gastronomije na interkulturalnoj proslavi Dana Europe u općini Mamer. Financijski ga je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan RH dodijelivši mu na natječaju 5.000 eura te uputivši na ovo događanje dvije visoko rangirane predstavnice: Ana Marija Frković (Načelnica sektora za hrvatsko iseljeništvo) i Iva Budimir (savjetnica u Službi za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatskog iseljeništva). Proslavu su svojom nazočnošću uveličali: Nj.E. Josip Paro, veleposlanik Hrvatske u Belgiji i Luksemburgu, hrvatski suci na Sudu Europske unije Siniša Rodin i Tamara Perišin, ministar financija Luksemburga Gilles Roth, načelnik općine Mamer Luc Feller i drugi.

Općina Mamer izradila je video zapis te Facebook objavu u kojima su prikazali brojne trenutke zabilježene na festivalu, a Hrvatska radiotelevizija snimila je reportažu koju je 15. svibnja prikazala u emisiji Globalna Hrvatska. Središnji državni ured objavio je zapis o posjetu na svojoj Facebook stranici.

Projekt se sastoji od pet segmenata koji su opisanu u nastavku.

3.1. Nikola Tesla u Luksemburgu

Hrvatski izumitelj Nikola Tesla najveći je svjetski vizionar čija su postignuća iz područja elektrotehnike, strojarstva i telekomunikacije osnova na kojoj počiva tehnološki razvoj ljudske civilizacije 21. stoljeća. Neke od njegovih najpoznatijih izuma u Luksemburgu je predstavio Boris Šušnjar, licencirani turistički vodič iz Karlovca, kroz nekoliko prezentacija:

  • 8.5. u 11 sati: dvosatna radionica za 50-ak učenika 5. razreda Europske škole Mamer
  • 8.5. u 15 sati: jednosatna radionica za 70-ak učenika 8. razreda Europske škole Mamer
  • 9.5. u 12 sati: štand na Festivalu Europe u Mameru
  • 9.5. u 14 sati: jednosatna radionica na Festivalu Europe u Mameru
3.2. Hrvatske tradicijske radionice za djecu

Odlukom Općinskog poglavarstva Mamera iz listopada 2024. godine hrvatska kultura stavljena je u fokus ovogodišnje interkulturalne proslave Dana Europe u Mameru. Posjetiteljima hrvatskog štanda predstavili smo svjetski poznati hrvatski “izum” kravatu, te njenu preteču: turopoljsku podgutnicu koju je izradio KUD Čiče. Uz to, štand smo ukrasili licitarima te šestinskim kišobranima. Sve njih bilo je moguće izraditi tijekom cijelog poslijepodneva na dječjim tradicijskim radionicama koje je pripremila i vodila naša učiteljica Marina Nekić. Za osvježenje smo nudili sok od Cedevite.

3.3. Delikatese Slavonije i Baranje u Luksemburgu

Općina Mamer organizirala je raznoliku okrjepu za posjetitelje tijekom cjelodnevnog programa: Nogometni klub Mamer 32 nudio je pljeskavice i pomfrit te šank sa sokovima, a nekoliko food truckova nudilo je grčki, belgijski i talijanski fast food.

Hrvatski štand ponudio je mesne delikatese Kuće Baranjskog kulena iz Belog Manastira, dok je vrhunska vina Slavonije i Baranje odabrala i dopremila osječka tvrtka all4wine. Za trenutnu okrjepu, na našem štandu nudili smo vrući sendvič od baranjske kobasice i hladno Ožujsko pivo.

3.4. Hrvatski tamburaši u Luksemburgu

Tekst

3.5. Brošura “Živjeti zajedno: Hrvati u Luksemburgu”

Tekst

4. Proslava Dana Europe u Echternachu

Tekst

5. MultiKulti Festival u Reckange-sur-Mess

Tekst