Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske središnje je tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ured je u veljači objavio Javni poziv sa ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.
Na otvoreni Javni poziv, Središnji državni ured zaprimio je 862 prijave u kategorijama neprofitnih organizacija i fizičkih osoba te kategoriji ugroženih pojedinaca. Među 78 projekata koji su ocijenjeni najkvalitetnijima nalazi se i projekt Hrvatskog društva Luksemburg: Potpora razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kod hrvatske djece i mladeži u Luksemburgu. U nastavku dajemo sažetak projekta, a ovom prigodom pozivamo sve koji žele doprinijeti njegovoj što uspješnijoj provedbi da se jave na mail adresu udruge: info@hrvatska.lu.
Opis situacije
U državi Luksemburg živi više od tisuću osoba hrvatskog podrijetla, koje su ovamo doselile u tri glavna vala: 1960-ih do 1980-ih uglavnom zbog ekonomske krize, 1990-ih zbog rata u Hrvatskoj i BiH, te 2010-ih uslijed pridruženja Hrvatske Europskoj uniji. U institucijama EU-a u Luksemburgu danas je zaposleno oko 200 hrvatskih državljana, od kojih je većina mlađe dobi, a ostali su se doselili sa svojim obiteljima. Njihova djeca uglavnom pohađaju Europsku školu i tamo ih sada ima 32, u dobi od tri do 18 godina. Sastavni dio njihovog obrazovnog programa je obvezna nastava hrvatskog jezika, sve do razine mature iz hrvatskog jezika i književnosti.
Djeca koja ne pohađaju Europsku školu (ona koja su tu rođena ili im roditelji nisu zaposleni u europskim institucijama) imaju vrlo oskudne mogućnosti učenja svog materinjeg jezika: donedavno kroz dopunsku nastavu hrvatskog jezika, te kroz vjeronauk u Hrvatskoj katoličkoj misiji. Druge mogućnosti socijalizacije te djece na materinjem jeziku oskudne su i ovise o angažmanu njihovih roditelja.
Vizija projekta
Ovim projektom želi se povezati prethodno navedene skupine djece i kreirati njihovu kontinuiranu interakciju. Na taj način bismo djeci koja su se doselila unatrag nekoliko godina i još dobro govore hrvatski “otežali” njegovo zaboravljanje, a ostala djeca i mladež brže bi i kvalitetnije savladala konverzaciju na materinjem jeziku kroz učestalu komunikaciju sa svojim vršnjacima.
Metode rada i očekivani rezultati
Za podlogu projekta poslužio je Europski referentni okvir o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, usvojen 2006. godine od Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. U njemu se kompetencije definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova prilagođenih kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima za osobno potvrđivanje i razvoj, aktivan građanski život, društvenu integraciju i zapošljavanje.
Navedene kompetencije osnažit ćemo kroz 45-minutne radionice, koje će se održavati jednom tjedno od rujna do prosinca 2017. Nakon svake radionice organizirat ćemo druženje djece i mladih u raznim umjetničkim ili društvenim aktivnostima. Projekt ćemo promovirati e-brošurom s opisima svih radionica, te očekujemo da će u ovim aktivnostima sudjelovati najmanje po 20-oro djece iz svake skupine.
